Rudeš – Zagreb

Križni put

Križni put

(lat. via crucis =put križa ili via dolorosa=put boli).

Vjernici su s posebnom ljubavlju prihvatili pobožnost kojom se spominju Isusove muke kroz pojedine postaje od kojih se većina temelji na evanđeoskim izvještajima (suđenje, uzimanje križa, Šimun Cirenac, susret sa ženama, svlačenje odjeće, razapinjanje, smrt na križu, skidanje s križa i ukop), dok su neke plod pučke pobožnosti (tri Isusova pada, susret s Marijom, Veronika)..

  1. Isusa osuđuju na smrt
  2. Isus prima na se križ
  3. Isus pada prvi put pod križem
  4. Isus susreće svoju svetu Majku
  5. Šimun Cirenac pomaže Isusu nositi križ
  6. Veronika pruža Isusu rubac
  7. Isus pada drugi put pod križem
  8. Isus tješi jeruzalemske žene
  9. Isus pada treći put pod križem
  10. Isusa svlače
  11. Isusa pribijaju na križ
  12. Isus umire na križu
  13. Isusa skidaju s križa
  14. Isusa polažu u grob

*crvenom bojom označene su postaje križnog puta utemeljene na Svetom pismu.

Križni je put najprije imao sedam, zatim dvanaest, te konačno četrnaest postaja koje je potvrdio papa Klement XII. 1731. godine. U posljednje vrijeme postoji i petnaesta postaja, kod koje se razmišlja o Isusovu uskrsnuću.

1. Isusovo Uskrsnuće

O važnosti i prikladnosti ove postaje ( 15-te ) govori i članak 134 iz Direktorija o pučkoj pobožnosti i liturgiji: „Prikladno je da ona (pobožna vježba) bude zaključena na takav način da se vjernici otvore iščekivanju Uskrsnuća, iščekivanju ispunjenu vjerom i nadom; po primjeru zaustavljanja u Anastasis na kraju križnog puta u Jeruzalemu, pobožna se vježba može završiti spomenom Gospodinova uskrsnuća“.

Najstarije svjedočanstvo nalazimo u spisima hodočasnice Egerije iz 4. stoljeća, koja je opisala slavlje Isusove muka u Jeruzalemu. Veliki petak bio je dan putujuće molitve. U četvrtak navečer kršćani su se okupljali u dvorani Posljednje večere, zatim u Maslinskom vrtu. U petak opet u dvorani Posljednje večere (gdje se čuvao stup Isusovog bičevanja), a zatim na Golgoti. Ondje bi biskup izložio relikviju svetoga Križa na poklon vjernicima. Na svakoj postaji čitali bi se odlomci iz Svetog pisma i pjevali psalmi. Tako je nastala pobožnost Križnog puta.

Križni put počeli su promicati križari, a od 14. stoljeća posebno gorljivo pripadnici franjevačkog Reda. Kako je među vjernicima postojala žarka želja da i sami hodočaste u Jeruzalem i ondje prođu Isusovim križnim putem, rodila se ideja da se i izvan Jeruzalema vjernicima omogući ova pobožnost. Pasionska duhovnost srednjeg vijeka urodila je gradnjom Isusova križnog puta na Zapadu.

Kod nas su poznati lijepo sagrađeni Križni putovi, na Ksaveru u Zagrebu, Mariji Bistrici, Cerniku, na Trsatu u Rijeci itd.

 

Wordpress Themes - Photography WordPress Themes - Newspaper & Magazine WordPress Themes